Večita borba nemarnih investitora i građana u borbi za dostojanstven život, postala je česta slika u beogradskim stambenim blokovima. Loša komunikacija sa institucijama, beskorisne i nepraktične javne rasprave, netreansparentni radovi na neodgovarajućim lokacijama, svakodnevica su za mnoge stanare, koji se, uprkos pritiscima, sve češće udružuju u solidarne građanske inicijative i komšijske grupe.

Baš takvu grupu oformili su i stanari Banjičkog venca na Dedinju, kada su slučajno saznali da Plan detaljne regulacije bloka između ulica Banjički venac, Goleške, Rajka Mitića i generala Pavla Jurišića – Šturma predviđa izgradnju 100 novih stanova u njihovom kraju, što je u nesaglasnosti sa Regulacionim planom prostorne celine Dedinje. Veliki problem je, kažu zabrinuti građani, i geološki nestabilna osnova terena na kojoj je planirana gradnja ovog masovnog objekta na području sadašnjeg Gemaksa.

„Cela padina Banjica-Dedinje je potencijalno klizište, zbog podzemnih voda i Banjičkog potoka, koji već godinama prave problem. Recimo, poplavljena Autokomanda je rezultat padavina sa ovog dela koje ne može da prihvati sadašnja kanalizaciona mreža, a sportski kompleks Gemax se godinama bori sa podzemnim vodama koje izbijaju na površinu”, upozoravaju iz neformalnog udruženja Banjički venac.

Iako su bili voljni da kao laici isprate urbanističke planove, smatraju da u uređenom društvu, „građani ne bi trebalo da budu oni na čijim leđima je ukazivanje na neregularnosti i nesuglasice u urbanističkim planovima”, ističe Mira Popović ispred udruženja. Ipak, budući da su se obratili za stručnu podršku našem Kriznom štabu, naša sagovornica kaže da im je saradnja višestruko koristila u organizacionom, logističkom i profesionalnom smislu.

„Dobili smo korisne instrukcije od članova Kriznog štaba kako da osvestimo komšije o problemima u naselju. Saznali smo da potpisi u peticijama nemaju preveliku snagu – važniji su individualni prigovori”, ističe Mira.

Predstavnici inicijative Banjički venac bili su prisutni na javnim sednicama, na kojima su, kako kažu, naučili da se izbore za svoj glas.

„Ono što smo naučili jeste da nikako ne dozvolimo da odemo sa sastanka, a da nam ne zakažu sledeći. Njihova praksa je da nas se što pre otarase, zato je važno biti uporan i insistirati na svojim zahtevima. Na sve prigovore su u obavezi da odgovore, kao i da obrazlože svoj odgovor. Na sastancima se moraju slušati građani – tek nakon što smo to osvestili, dozvoljeno nam je da mi nešto kažemo. Saradnja sa Kriznim štabom bila nam je vrlo korisna, dobili smo instrukcije kako da se postavimo na sednicama koje su važne za budućnost našeg komšiluka”, dodaje naša sagovornica.

Iako još uvek nisu dobili nikakav garant da se odustaje od izgradnje spornog objekta, stanari Dedinja odlučni su u nameri da stanu na put investitorskom i institucijskom nemaru prema građanima.

“Mora da se čuje glas građana, ako se već organizuje javna sednica, a ne da mi slušamo nekoga iz Urbanističkog zavoda koji samo deklamuje što želi, dok mi nemamo mogućnost da iznesemo svoj sud kao građani o čijem okruženju se odlučuje. Javne rasprave su kao takve farsa i apsolutno moraju da se promene”, ističe stanarka Mira Popović.