Iako na prvi momenat formiranje građanske inicijative može delovati komplikovano i previše zahtevno, postoje načini koji će olakšati taj put. Za početak, ono što možete sami uraditi jeste da promislite ko bi sve mogao biti uključen u inicijativu, odnosno koga sve dotiče problem u vašem naselju (komšije iz zgrade i/ili susednih zgrada, vlasnici ugostiteljskih i trgovniskih objekata u neposrednoj blizini…). Načini na koje obaveštavate ljude mogu biti: na redovnoj skupštini stanara, lepljenjem plakata u ulazima zgrada, deljenjem flajera u poštanske sandučiće, usmenim obaveštavanjem kada naiđete na komšije ili od vrata do vrata, i putem Viber, WhatsApp ili Facebook grupa ukoliko ih imate oformljene kao stambena zajednica ili naselje.

Potrebno je organizovati više sastanaka na kojima ćete se zajednički dogovoriti oko zaduženja, odnosno nakon prvog sastanka bi trebalo definisati sledeće:

  1. koje su osnovne smernice za dalju borbu;
  2. koji su sledeći konkretni koraci;
  3. ko trenutno može da se uključi i sa čim raspolaže;
  4. ko je konkretno zadužen za šta u narednom periodu;
  5. koji su rokovi za konkretne zadatke; koji kanal komunikacije se koristi za dalje dogovore;
  6. ili barem kad je sledeći sastanak.

Dok podela odgovornosti među članovima građanske inicijative može biti raspoređena na različite načine, kao na primer:

  1. tim/osoba za medije
  2. tim/osoba za analizu problema/javnu raspravu
  3. tim/osoba za organizovanje direktnih akcija
  4. tim/osoba za dalju mobilizaciju podrške
  5. tim/osoba za kontakt sa relevantnim institucijama i nevladinim organizacijama

Kako diskusija na sastancima ne bi otišla u više različitih pravaca, a suština se izgubila, važno je odrediti nekog ko će voditi sastanke da se donesu konkretni predlozi, rešenja i strategije za rešavanje vašeg problema. Pored te osobe, bilo bi poželjno da druga osoba bude zadužena za vođenje zapisnika kako se ne bi zaboravile ključne informacije i da prikupi sve kontakte prisutnih radi lakše buduće komunikacije. Nakon sastanka se sakupljene informacije iz zapisnika mogu podeliti ostalim članovima grupe da imaju uvid u o tome šta je dogovoreno. Bitno je i ustanoviti pravila komunikacije: kako se javlja za reč i ko prati redosled javljanja da bi se čulo mišljenje svakog pojedinca i izbegla moćnost pričanja više osoba istovremeno.

Kada ste definisali prethodno navedene stavke oko zaduženja i podele odgovornosti, ne zaboravite da svojoj grupi date neko ime koje će biti prepoznatljivo i lako za pamćenje. Nakon toga, kao što je prethodno pomenuto, možete otvoriti Facebook stranicu vaše grupe u kojoj ćete na najbrži način javno objavljivati buduće akcije među članovima, ali i drugim zainteresovanim ljudima. Za lakšu internu komunikaciju i dogovore vaše građanske inicijative može formirati Viber / WhatsApp grupu ili čak dve grupe od kojih će jedna biti namenjena konkretno za rešavanje vašeg problema, a druga za razna obaveštenja ili zanimljivosti koje će se dešavati u vašem kraju. Na taj način sprečavate da se grupa zatrpa sporednim informacijama koje će skrenuti pažnju sa konkretnog problema i uticati na ljude da zbog toga manje prate dešavanja u grupi.